Četvrtak, 26 Studeni 2015 10:13

Uništenje otoka po zakonu i pravilima struke

Članak originalno objavljen na stranicima Eko odreda Rab 26.11.2015.

Sredinom godine Rabljane je uzbunila informacija da se na području Mišnjaka odvijaju radovi eksploatacije kamene rudače i da je značaj dio područja pokraj postojeće Radne zone Mišnjak zahvaćen iskopima novijeg podrijetla.

Eko odred je snimio i kratki film koji pokazuje što se na području i oko Radne zone tijekom ljeta gospodnjeg 2015 događalo, a što je uključivalo kadrove ra(t)dne zone, ilegalnog odlagališta (koji se u međuvremenu nastavio širiti) te kamenoloma koji je nastao pokraj nje.

 

Razlučimo stvari - imamo radnu zonu koja je propali ali legitimni (na papiru) projekt Grada Raba, koja se prostire na cca 14 hektara, a čestice su poravnate i u vlasništvu Grada Raba. Radna zona Mišnjak uključuje čestice k.o. Barbat 802/482, 802/481, 802/480, 802/483, 802/484, 802/478, 802/479, 802/477, 802/475, 802/476, 802/474, 802/472, 826/40, 826/41, 826/39, 802/473, 802/471, 826/36, 826/37, 826/33 i 826/38.

Odmah pokraj radne zone, prema sjeveroistoku proteže se čestica 802/1 (zapamtite broj) čija je ukupna površina 2 800 352 m2, a koja se nalazi u vlasništvu države. Način uporabe je golet i šuma te je dio, na razini EU zaštićene, ekološke mreže Natura 2000 čiji pravilnici propisuju stroga pravila kontrole i izrađivanja studija ukoliko se nad njenim područjem želi nešto raditi.

Radovi u Radnoj zoni započeli su u 2011., sitni radovi vršeni su 2013. i intenzivirali su se tijekom 2014., ovisno koliko je Grad Rab (s SDP-om na čelu) nekontrolirano upumpavao novca u radove izvođača GP KRK. U nekom trenutku, iz neznanih razloga osim da je k.č. najbliža radnoj zoni, kamena rudača izvađena iz Radne zone završava na prostoru čestice 802/1. Znači, parcela koja nije dio Radne zone i podliježe posve drugim zakonima i pravilima korištenja, a što nikako ne uključuje eksploatacijske zahvate.

Mineralna sirovina odložena je na drugu parcelu, da bi je zatim vlasnik parcele, što je državna agencija DUUDI, prodao. Međutim, kamen je izvađen na području Radne zone Mišnjak koja je u vlasništvu Grada. Prema tome, jedini s ovlaštenjem da kamen proda može biti vlasnik kamena, a koji je po logici Grad Rab (jer je dobiven na njihovom zemljištu). Na temelju kakvog pravnog akta između Grada i Države je vlasništvo kamena dano Državi? Toj istoj Državi koja je ove godine kamen prodala, Gradu Rabu "velikodušno poklonila" cca 2 milijuna kn kako ne bi postavljali pitanja, a koje je Grad čak uveo u konsolidirani proračun Grada za 2016. u stavci neplaniranih prihoda.

Inače, površina koju je taj odloženi kamen originalno zauzeo bila je značajno manja nego što je danas.

11. veljače 2015. Državni ured za upravljanje državnom imovinom (za koji je prije par dana Državna revizija objelodanila negativno mišljenje nakon utvrđivanja brojnih nepravilnosti i nezakonitosti u radu) objavio je odluku o prodaji te mineralne sirovine, a u natječaju je navedeno da je količina tehničko-građevnog kamena 156 269 m3, nalazi se na kč 802/1 u Barbatu s početnom cijenom od 20 kn/m3. Naglašavamo, radi se o prodaji VIŠKA sirovine koja je nastala prilikom izgradnje radne zone Mišnjak, ali nigdje se ne spominje otvaranje kamenoloma ili radnog postrojenja duž te čestice.

Radi se o zaštićenom području ekološke mreže Natura 2000. Strogi uvjeti Ekološke studije vezane na tu mrežu bili su jedan od argumenata obustave (iako službeno nije obustavljen) projekta zračne luke Rab jer je Glavna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu bila negativna. Državne institucije ne vide ništa sporno u kamenolomu na istoj čestici na kojoj je trebala niknuti zračna luka. Kako jedno može, a drugo ne?!

Za ovaj predmet zatražen je inspekcijski nadzor inspekcije Ministarstva zaštite okoliša i rudarske inspekcije Ministarstva gospodarstva. Važno je napomenuti da je fizička osoba morala slati prijave nakon čekanja mjesecima da se Grad pokrene. O slučaju je bio obaviješten Grad Rab te je od njih zatražen angažman po tom pitanju kao i upute kome će se obratiti za pomoć. Zašto Grad Rab nije postupio u svom interesu ili se uopće raspitao što se tamo događa?

 Pojednostavljeno - kao da čitavo proljeće obrađujete vlastitu zemlju i sadite krumpir, da bi vam netko strani krumpir izvadio, premjestio i na koncu prodao , bez da ga vi u bilo kojem trenutku pitate što na vašoj zemlji i s vašim krumpirom radi. A tako se ponio Grad Rab.. dok im jug otoka nestaje u kamionima oni sebi i svojima sređuju dobro plaćena radna mjesta.

Odgovor Rudarske inspekcije je zaprimljen ovih dana (u prilogu) te u obrazloženju stoji:
"... Da je obrt Toska za iskop, prijevoz i niskogradnju..., zatim trgovačko društvo Filips d.d.o. Vodice i trgovačko društvo Miki turistička agencija j.do.o. Kamenmost... kupili i pruzeli odobrene količine mineralne sirovine tehničko-građevisnkog kamena po navedenoj Odluci DUUDI-a sa deponije koje se nalazi na području poslovne zone Mišnjak, dok je trgovačko društvo GPP Mikić i trgovačko društvo Tiha d.o.o. kupio odobrene količine mineralne sirovine tehničko građevnog kamena, te su trenutno u fazi preuzimanja i eksploatacije istih iz deponije materijala, koja je nastala prilikom izgradnje poslovne zone Mišnjak na KČ 802/1, kao višak iskopa materijala koji predstavlja mineralnu sirovinu.

Iz navedenog i utvrđenog na licu mjesta je utvrđeno da se rudarski radovi na eksplataciji mineralne sirovine tehničko-građevnog kamena na predjelu poslovne zone Mišnjak, izvode u skladu odredbi zakona članka 144. Zakona o rudarstvu..."

Inspektor griješi i “nalaz” je aljkav. Iz nalaza se daje naslutiti da je čestica 802/1 dio poslovne zone Mišnjak što nije istina. 802/1 je bila i ostala čestica izvan Radne zone koja ima nesreću da joj je susjedna i da je vlasnik država pa nitko nije kontrolirao što se tamo odložilo i na koji način.

Pravo je pitanje kako je moguće da se kamen uopće odlagao izvan radne zone, ali tim pitanjem se inspektor očito nije pozabavio.

Stavljanjem državi na raspolaganje te mineralne sirovine nepopravljivo i trajno se devastirao netaknuti krajobraz Nature 2000. A zatim je ta rudača iskorištena kao paravan da bi se na lokaciji rodio kamenolom što je on po svojem izgledu, naravi i funkciji.

Isti članak 144. zakona na koji se inspektor poziva propisuje da se o količinama sirovine mora trajno voditi evidencija, te kontrola i to od preuzimanja pa do krajnjeg raspolaganja. Je li to učinjeno?

Po ovom nalazu ispada da je kamen odložen na čitavoj čestici i da koncesionari mogu s tom česticom raditi što hoće. Građevinskom poduzeću koji "je u fazi ekploatacije i preuzimanja iz deponije materijala" nitko nije označio prostor do kojega se može širiti, koji može zaposjesti sa strojevima, nitko ga ne kontrolira na redovnoj bazi i nikoga nije briga koliko će okolnog područja zahvatiti. Samo se navodi da je to čestica 802/1. Ta čestica ima 250 hektara!

Samim posjetom lokaciji je jasno da u mnogim dijelovima se ne vrši samo obrada kamena već se ulazilo dublje u teren i prokopavao, iskopavao i premještao kamen. Radi se o klasičnom rudniku koji je niknuo bez relevatnih dozvola.

Za navedeni zahvat nema nikakvih Studija utjecaja i Glavne ocjene prihvatljivosti, što je neobično s obzirom da je navedeno područje dio eko mreže Natura 2000 te obitavalište nekoliko visokozaštićenih ptica. Kamenolom je nastao tijekom 2014-15, dakle dok je N2000 politika na snazi.

Na karti eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (http://rudarstvo.azo.hr/viewer.htm), na području otoka Raba navedeno je nekoliko polja vađenja sirovina, ali ne i za ono na Mišnjaku. Za građevinski pijesak i šljunak iz mora određena su četiri eksploatacijska polja u moru, a za građevinsko-tehnički kamen jedno eksploatacijsko polje u Loparu. Kamenolom na toj lokaciji nije određen ni Prostornim planom Grada Raba ni PGŽ.

U svezi koncesija za vađenje kamena i odobrenih eksploatacijskih polja, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu nema informacije o odobrenim eksploatacijskim poljima izvan onoga što prikazuje baza eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, a niti Ministarstvo gospodarstva nije odobrilo unatrag 3 godine novo eksloatacijsko područje na području otoka Raba.

I sada će nas uvjeravati da je” sve po zakonu” dok se razmjeri devastacije vide iz svemira! Gdje je popratna dokumentacija? Gdje su topografska mjerenja kako je područje izgledalo prije prodaje kamena i nakon što su strojevi odradili svoje? Tko će tamo ponovno doći za godinu dana i provjeriti da li se situacija s terenom promijenila ili ima efekta na okolni život jer drobilice konstantno šire nepodnošljivu buku jugom otoka.

Ovim postom pozivam i prozivam odgovorne ljude iz Gradske uprave da počnu štititi gradsku imovinu od najezde nezasitnih,loše institucionalno pokrivenih kamenojedaca zaštićenog prostora otoka Raba. Čitav otok s gradskom vlasti na čelu pravi se mutav i na očigledno uništenje svojeg zavičaja odmahuju rukom, na ponos i diku svojih pokojnih.

Pročitano 1049 puta

Video sadržaj

000 32

Naš team

nlo with script

Kontaktirajte nas: lukagrguric@gmail.com (nositelj liste)

Članovi "Nezavisne liste Ostanak - Rab" su nestranački, nezavisni, slobodoumni i dobronamjerni građani otoka Raba koji žele idejama, znanjem i iskustvom pridonijeti napretku svoje životne sredine.

Otok Rab zapao je u probleme raznih podrijetla i ozbiljnih posljedica, stoga se nekolicina principijelnih ljudi udružila u zajedničku listu kao političku platformu kojom će pokušati svrgnuti lokalnu stranačko-rodjačko-klijentelističku mašineriju, a koja nas vodi u ekonomsku i ekološku propast.

Mi smo ljudi koji neće više stajati sa strane dok nam lokalni "šerifi", diletantski političari i samoproglašeni menadžeri remete svakodnevicu, upropaštavaju perspektivu, sabotiraju inicijative i poklanjaju vrijedna otočna bogatstva raznim interesnim lobijima.