Upoznajte team
Program i ciljevi
Zamislite da Grad Rab nije potpuno osiromašena općina rasprodane imovine i nikakvih prihoda. Da sam investitor u vlasništvu sada brisanog prostora nekadašnjeg hotela Istra dobro bih razmislio da li mi se u nesigurnom turističkom okruženju postpandemijskog razdoblja isplati graditi hotel ili unovčiti zemljište.
Možda bi na priliku za kupnjom uskočio grad pa na istome podignuo muzej, igrališta, zgrade javne namjene ili u najgorem slučaju parking. Ne vrijedi maštati – financijsko stanje grada je tako očajno da sljedećih 30+ godina ne možemo očekivati ozbiljnije investicije.
Za deset dana održati će se sjednica vijeća, nakon podosta vremena, sa poprilično bijednim dnevnim redom, ali gledati kako si u ovo vrijeme gradonačelnik podiže plaću vrhunac je cinizma.
Hrvatska ima 313 turističkih zajednica. Ne treba posebno ulaziti u analizu i razloge tako velikog broja zajednica tj. opravdanost njihovog postojanja. Da je riječ o reliktima prošlosti i političkim organima koji služe uhljebljivanju zna se dobro. Nakon umirovljenja prošlog direktora, iako je postojao već zaposlen adekvatan kadar, gradonačelnik Nikola Grgurić objavio je natječaj za novog direktora. Ime nove direktorice TZ Rab znalo se tri mjeseca prije objave natječaja...
Svijet se promijenio, grad u besparici, a nijedna mlada osoba ne razmišlja o radiju kao relevantnom informativnom mediju. Krenimo na brojeve, koji su najbolji pokazatelj opravdanosti utroška javnih sredstava. Riječ je o podacima od prije dvije godine (prosinac 2018.) pa bi noviji upit doveo na vidjelo i nove troškove. Zbog aktualnosti podataka u prvotnom odgovoru, tada dostavljeni, a dolje navedeni iznosi, dovoljno dočaravaju troškove funkcioniranja lokalne radio stanice u određenom vremenskom periodu. Pa sami odlučite da li je Radio Rab opravdan trošak, s obzirom na dobiveno. I alternativu.
Mnogobrojni gradovi donose hitne odluke ublažavanja posljedica krize i olakšavanja rada poslodavcima kroz rasterećenja i poticaje. Donose se nove sistematizacije radnih mjesta, hitno digitaliziraju radni procesi i komunikacija, otvaraju stranice za javni uvid u troškove rada gradskih uprava, reduciraju se troškovi servisa, smanjuju trošarine, ukidaju najmovi, povlače proračunske rezerve, traže održiva rješenja punjenja proračuna... Ali Grad Rab se neda. Jer nema i ne zna. Tako za sljedeću sjednicu gradonačelnik predlaže samo dvije točke dnevnog reda – jednu depresivniju od druge.
Mjere grada za pomaganje lokalnog gospodarstva su izostale (grad je pod ravnanjem neznalica postao osiromašen i opterećen kreditima), državne mjere ublažavanja posljedica krize će presušiti, a Hrvatska je ionako upropaštena, nerazvijena i iseljena pozitivnim ljudskim kapitalom. Zalihe i ušteđevine ljudi istopiti će se do kraja godine, a otočani, u kreditima i bez proizvodnje, preskočiti će recesijsko razdoblje i ući izravno u ekonomsku depresiju. Godinama se rapski turizam neće vratiti na prijepandemijsko razdoblje, a razloge treba potražiti u našoj vodstvenoj i planskoj politici (tj. nedostatku iste), više nego u virusu.
U ovo vrijeme teško je govoriti o ičemu osim korone, a tema je pregršt. Hrvatska nije funkcionirala ni bez zaraze, pa možemo pretpostaviti kako će se ovo vrijeme iskoristiti za provlačenje bespravlja, kriminala i korupcije, koji su i prethodnih godina bili u punom procvatu.
Unatrag pola godine na prostoru poznatog i zapravo jedinog preostalog pravog vinograda na Rabu – Leuta na Pudarici – vršeni su radovi prekopavanja i ravnanja terena. Kako je vidljivo na fotografijama, na prostoru nekadašnjeg vinograda (sada prepolovljene površine) stvoreno je 8 povećih terasa i dvije uzdužne blizu mora. Morfologija novonastalog terena sugerira točnost tvrdnji nekih sugrađana da se tamo planira napraviti kamp sa kućicama.
Rab nije sazivao izvanrednu sjednicu na početku pandemije pa se redovna održala 8. travnja. Dnevni red okupirale su uglavnom proceduralne gluposti poput javnih priznanja, izvršenja proračuna, izvješća o izvršenju planova i programa itd. S obzirom na ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi hrvatsko društvo, a rapsko u još ozbiljnijoj, očekivao sam puno drastičnija rezanja i podrške poduzetništvu. S obzirom da je Rab samouprava pod velikim teretom zaduženja, previše zaposlenika na proračunu i bogata promašenim investicijama očito je da će potpore ralnom sektoru izostati u potrebnom obimu, vjerojatnije ih neće ni biti.
U vremenima kriza, ratova i nestašica prepoznaju se dobri lideri i odluke. Kao što je opasan po ljudsko zdravlje, virus će biti ubitačan za lokalne ekonomije, u nas (na žalost) isključivo ovisne o turizmu - a kojega sada nema. Vladine mjere biti će kratkoga daha i nedovoljne da nas izvedu iz krize (iz koje ionako ne izlazimo već desetu godinu). Neki naši gradovi već su uveli mjere pomoći (npr. ukidanje naplate vrtića za vrijeme nekorištenja usluge, odgodu svih ovrha, odgodu plaćanja komunalne naknade, oslobođenje naplate javnih površina i najmova javnih prostora) – međutim samo na rok od tri mjeseca, što je praktički beskorisna mjera.
Članovi "Nezavisne liste Ostanak - Rab" su nestranački, nezavisni, slobodoumni i dobronamjerni građani otoka Raba koji žele idejama, znanjem i iskustvom pridonijeti napretku svoje životne sredine.
Otok Rab zapao je u probleme raznih podrijetla i ozbiljnih posljedica, stoga se nekolicina principijelnih ljudi udružila u zajedničku listu kao političku platformu kojom će pokušati svrgnuti lokalnu stranačko-rodjačko-klijentelističku mašineriju, a koja nas vodi u ekonomsku i ekološku propast.
Mi smo ljudi koji neće više stajati sa strane dok nam lokalni "šerifi", diletantski političari i samoproglašeni menadžeri remete svakodnevicu, upropaštavaju perspektivu, sabotiraju inicijative i poklanjaju vrijedna otočna bogatstva raznim interesnim lobijima.
